Prvo što treba učiniti za zdravu prehranu jest konzumacija raznih namirnica iz različitih skupina hrane.

Hrana se svrstava u 5 različitih skupina.

1. grupa:  kruh, žitarice, riža i tjestenina
2. grupa:  povrće
3. grupa:  voće
4. grupa:  meso, piletina, puretina, riba, mahunarke, jaja i grickalice
5. grupa:  mlijeko, jogurt i sir

• Uzmite dovoljno energije za pokrivanje tjelesne aktivnosti.
• Povećajte konzumaciju hrane od žitarica, voća i povrća.
• Manje konzumirajte hranu bogatu masnoćama, zasićenim mastima i kolesterolom.
• Smanjite konzumaciju šećera, soli, alkohola, kofeina.

Skupina žitarica: Hrana poput zobi, pšenice, riže, raži ili prehrambeni proizvodi dobiveni od njih čine najvažniju skupinu namirnica koja bi se trebala odvijati u najvećem dijelu naše prehrane. Hranjiva vrijednost ovih žitarica, uključujući sve dijelove cjelovitog zrna (mekinje, škrobni dio, esencija), ima vrlo važno mjesto u uravnoteženom i adekvatnom prehrambenom modelu.

 U kategoriju zdravih i brzih doručaka uvršteni su i muesli čija je glavna prednost mogućnost prilagodbe recepta po svačijem ukusu. Glavni sastojak muslija je zobena kaša, a dobiva se djelomičnim kuhanjem cjelovite zobi i mljevenjem na velike komade. Zobene pahuljice mogu se miješati s pastom od drugih žitarica kao što su pšenica, raž, ili sa prirodnim sastojcima poput suhog voća, meda, čokolade, rižini kolačića, ribeža od kokosa, kukuruznih pahuljica, mlijeka u prahu, sirutke, kakao maslaca, kakaa, rižinog brašna, ekstrakta suhog slada i slično.

Učinak zobi na smanjenje kolesterola, jedne od najvažnijih komponenata muslija, znanstveno je i medicinski dokazano istraživanjima provedenim u posljednjih 10 godina. Osim toga, ostale blagodati zobi su:
 

• reguliranje krvnog tlaka te metabolizma glukoze u krvi,
• produžen osjećaj sitosti,
• zobi imaju pozitivan učinak na stanice u crijevima

Iako zob općenito ima visoku hranjivu vrijednost, topljivi dijelovi zobi odgovorni su za sve ove pozitivne učinke na zdravlje.

POTROŠNJA MUSLIJA!

Muesli je alternativa doručku za zdravu i uravnoteženu prehranu ili praktična opcija koju možemo jesti u obrocima poput sredina jutra i kasno poslijepodne. Za doručak treba zadovoljiti 1/5 dnevne potrebe za energijom od 2000 kalorija, za ručak 2/5 i za večernje obroke. Pored energije, treba unositi i odgovarajuće količine hrane kako bi se zadovoljile dnevne potrebe za hranjivim sastojcima poput masti, bjelančevina, ugljikohidrata, vitamina i minerala.

Dnevni unos ovih hranjivih sastojaka određuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Dnevni zahtjev za hranjivim tvarima

Jedan od najboljih načina za utvrđivanje doprinosa obroka ili hrane odgovarajućoj i uravnoteženoj prehrani je izračunavanje postotka zadovoljavanja dnevnih potreba. Kada se izračuna postotak zadovoljavanja dnevnih potreba i usporedi se za vrste muslija i klasični doručak, lako je uočljivo da sorte muslija mogu biti dobra opcija za doručak.